Doc. dr. sc. Svjetlana Čala
Predsjednica Organizacijskog odbora

Skup NEFROLOGIJA DANAS 2006. s temom SKRB ZA BUBREŽNE BOLESNIKE održan je 3. ožujka 2006. godine u Hrvatskom liječničkom zboru. Godišnji sastanci zajedničkog naziva NEFROLOGIJA DANAS održavaju se od l998. godine, a AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE je suorganizator svih osam do sada održanih sastanaka. Suorganizatori su nam bili i Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, te Klinička bolnica «Sestre milosrdnice».

Tema SKRB ZA BUBREŽNE BOLESNIKE odabrana je zbog potrebe da se bolesnika stavi u središte liječenja, te da se sagledaju sve potrebe bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću i unaprijedi potpuna skrb za ove bolesnike. Medicinski postupci počinju s mjerama za izlječenje, nastavljaju se s mjerama za usporavanje gubitka bubrežne funkcije, postupcima nadomještanja bubrežne funkcije ili konzervativnim liječenjem zatajivanja bubrega, a morali bi uključivati palijativnu skrb za sve bubrežne bolesnike bez obzira na stupanj bolesti i način liječenja.

Simpozij je započeo predavanjem Doc. dr. sc. Svjetlane Čala naslovljenim Planiranje liječenja za bolesnika sa zatajivanjem bubrega. Etička pitanja na početku liječenja dijalizom i kod prekidanje liječenja dijalizom. Težište izlaganja bilo je na suradnji bolesnika i liječnika prilikom planiranja liječenja kronične bubrežne bolesti. Naglašena je važnost procjene prognoze kronične bubrežne bolesti, upoznavanja bolesnika s prognozom i mogućnostima liječenja, prepoznavanje bolesnikovih potreba i poštovanje želja bolesnika, te preporuka za dobro medicinsko i etičko postupanje.

U nastavku otvorenog problema Mr. sc. dr. Đula Rušinović Sunara, pokretačica i predsjednica UDRUGE ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA govorila je o Pravu pacijenta na istinu i odluku. Istaknula je pozitivne strane Zakona o Zaštiti prava pacijenata koji obavezuje na informiranje pacijenata i sudjelovanje bolesnika u donošenju odluka, ali je istaknula da Zakon osim obaveza ne osigurava uvjete da bi se njegove postavke mogle ostvariti. Za zahtjevan posao dobrog informiranja i primanja poruka od bolesnika zakon nije odredio potrebno vrijeme osoblja, a često ni ostala uvjete., ali usprkos tome navodi sankcije za neprovođenje.

Mr. sc. dr. Sanjin Rački govorio je o Kvaliteti života uvjetovana zdravljem u bolesnika s kroničnim zatajivanjem bubrega i o Liječenju boli i drugih simptoma izazvanih bubrežnom bolešću i dijalizom, ističući mnoštvo simptoma u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću, te naglašavajući važnost rješavanja tegoba za kvalitetu života kroničnih bolesnika. Smisao liječenja nije samo produžavanje života, nego postizanje što manjih ograničenja a većeg zadovoljstva postignutom kvalitetom.

Dr. Jelenko Lazić izlagao je o Ulozi liječnika obiteljske medicine u planiranju i provođenju liječenja bolesnika s renalnom insuficijencijom prije dijalize, na dijalizi ili na konzervativnom liječenju. Od zbrinjavanja akutnih nefroloških bolesti, praćenja izlječenja, pretraživanja na rane faze kronične bubrežne bolesti, uočavanje i korekcija rizičnih čimbenika, te usporavanja progresije renalne insuficijencije. Najčešće je prvo i najvažnije upoznavanje s mogućnostima liječenja uremije u rukama liječnika obiteljske medicine. Poznavajući medicinske, socijalne, ekonomske i obiteljske prilike bolesnika, njegove stavove o životu i želje, može najbolje predložiti buduće liječenje. Tokom pripreme za dijalizu i tokom liječenja hemodijalizom i peritonejskom dijalizom bolesnik će više biti usmjeren na nefrologa, ali i tu je pomoć liječnika obiteljske medicine korisna. Osobito je značajan obiteljski liječnik za bolesnike s konačnim zatajivanjem bubrega koji se ne će liječiti dijalizom, te im treba pružiti palijativnu skrb kod kuće, najčešće bez pomoći tima za palijativnu skrb.

O Psihološkim i psihijatrijskim aspektima skrbi za bolesnike sa zatajivanjem
bubrega, te Potpori za bolesnike na kućnoj dijalizi slušali smo od Dr. Dragana Klarića. Naglasio je da kao zdravstveni radnici liječimo osobu, a ne samo bolest, uvažavajući vrijednosti i potrebe pacijenta. Problem je i širi, jer je bolest jednog člana izvor stresa za čitavu obitelj. U bolesnika se često javlja osjećaj bespomoćnosti koji vodi do depresije ili razdoblja kronične anksioznosti. Za zdravstvenog radnika teško je uvidjeti ozbiljnost takvog stanja te je stoga česta potreba za suradnjom sa stručnjacima mentalnog zdravlja. Duhovno liječenje integralni je dio cjelokupne podrške palijativnog liječenja za pacijente u posljednjoj fazi bubrežne bolesti. Davanje podrške osobi s konačnim zatajenjem bubrega pri kraju života vrlo je kompleksno te uključuje medicinsko osoblje, rodbinu i prijatelje.

Prof. dr. Anica Jušić, osnivačica i predsjednica HRVATSKOG DRUŠTVO ZA HOSPICIJ / PALIJATIVNU SKRB, HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA govorila je o Skrbi na kraju života. Podsjetila nas je na filozofiju i značaj palijativne skrbi, te poteškoće u organizaciji palijativne skrbi u Hrvatskoj. Istaknula je značaj liječenja boli, te navela sredstva i lijekove primjerene kroničnoj bubrežnoj bolesti. Govorila je i o jedinici palijativne skrbi koju čine bolesnik i obitelj. Raspravljalo se i o pripremama za približavanje kraja života, o priopćavanju istine o bolesti i lošoj prognozi. Istaknut je i problem uzaludnog liječenja.

Iz predavanja i zajedničke rasprave proizašao je zaključak da je optimalno liječenje oboljelih od kronične bubrežne bolesti vrlo kompleksno i zahtjeva timski rad da bi se postigli željeni rezultati.

Skup je pratilo 180 zainteresiranih slušača koji su dobili knjigu s tiskanim predavanjima. Najbrojniji su bili nefrolozi, ali su u lijepom broju sudjelovali i liječnici primarne zdravstvene zaštite i drugih specijalnosti. Svako je predavanje bilo popraćeno živom
raspravom slušača i predavača.

U Zagrebu, 14. studenog 2006.