Prim.dr.sc. Draško Pavlović, dr.med.
Prim.mr.sc. Nikola Janković, dr.med.

U organizaciji Akademije medicinski znanosti Hrvatske, Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i Kliničke bolnice «Sestre milosrdnice» održan je 11.3.2005. godine po osmi puta simpozij «Nefrologija danas». Tema je bila prevencija kronične bubrežne bolesti. Već u uvodu voditeljica simpozija doc.dr.sc. Svjetlana Čala naglasila je kako kronična bubrežna bolest (KBB) s gubitkom bubrežne funkcije izlazi iz okvira nefrologije i postaje važan javnozdravstevni problem.

Kako se doslovno svakodnevno povećava broj bolesnika u kojih je potrebno nadomještanje bubrežne funkcije (trenutno je u svijetu na dijalizi preko milijun ljudi, a u Hrvatskoj preko 3000) postalo je neophodno prevenirati i pokušati usporiti progresiju bubrežne insuficijencije. Prvi korak je učinjen, tj. postavljena je definicija KBB. Kako je to naglasio prim.dr.sc. Draško Pavlović KBB definira se kao oštećenje bubrega ili smanjenje bubrežne funkcije, tj. glomerularne filtracije (<60ml/min/1,73 m2) duže od tri mjeseca. Oštećenje bubrega znači patološki nalazi: pregleda mokraće (na prvom mjestu proteinurija), biokemijskih pretraga krvi, nalazi rendgenske ili neke druge slikovne dijagnostike te biopsije bubrega. Na osnovu glomerularne filtracije KBB se dijeli u pet stadija. Američka nacionalan bubrežna zaklada (National Kideny Fundation) pored definicje i podjele KBB preporučuje da se procjena glomerularne filtracije osniva na formulama: MDRD ili Cockroft-Gaulotova formula. (www.kdoqi.org). Procjenjuje se kako 19 milijuna odraslih stanovnika Amerike ima KBB bubrežnu bolesti. Na osnovu incidencije i prevalanecije bolesnika u kojih se nadomješta bubrežna funkcija procjenjuje se kako u Hrvatskoj skoro 300 000 ljudi ima KBB.

Pored šećerne bolesti i arterijske hipertenzije, kao najznačajnijih uzroka KBB, na nastanak utječu i brojni genski čimbenici i faktori rizika okoliša. Doc.dr. Bojan Jelaković je u svom predavanju ukazao na moguću povezanost nekih genskih biljega i češće pojave nekih bubrežnih bolesti, npr. dijabetičke nefropatije, fokalne segmentalne glomeruloskleroze i nefropatije u sklopu HIV infekcije. Ne smije se zaboraviti ni kako genski polimorfizam može biti uzrok različitog odgovora na terapiju.

Neosporno je arterijska hipertenzija i njene komplikacije veliki javnozdravsteni problem. Arterijska hipertenzija je i uzrok bubrežne bolesti i posljedica bubrežne bolesti i predskazatelj brzine oštećenja bubrežne bolesti. O tome i o značaju pravilnog liječenja, posebno o značaju ACE inhibitora i blokatora angiotenzina II u liječenju arterijske hipertenzije govorio je prof.dr.sc. Petar Kes.

Davno je poznata povezanost bolesti bubrega i srca. Neosporno je kako su srčanožilne bolesti najčešći uzrok smrtnosti u KBB, te se KBB može smatrati kao i pušenje i debljina ili hipertenzija i šećerna bolest jedan od najvećih rizičnih čimbenika za srčanožilne bolesti. S druge strane kronična bubrežna bolest može biti posljedica zastojne srčane bolesti. O tome je govorila doc.dr.sc. Svjetlana Čala, posebno naglašavajući značaj mikroalbuminurije odnosno proteinurije kao biljega i bubrežnog i srčanog oštećenja.

Prelazak akutnog u kronično zatajenje bubrega nije tako često, dešava se u oko 9% slučajeva. Kako je naglasio prof.dr.sc. Vladimir Gašparović ako se na vrijeme korigiraju osnovni poremećaji, npr. dehidracija i postrenalna opstrukcija dolazi najčešće do oporavka bubrežne bolesti. Međutim sigurno je kako postojeća KBB predstavlja veliki rizik za prelazak akutnog u kronično bubrežno zatajenje.

Na kraju je prof.dr.sc. Duško Kuzmanić u svom predavanju iznio mogućnosti prevencije i zaustavljanja progresije bubrežne bolesti. Među lijekovima na prvom mjestu su ACE inhibitori i blokatori angiotenzina II koji pored povoljnog učinka na tlak značajno smanjuju proteinuriju. Blokatori kalcijevih kanala, posebno nedihidropiridinski isto mogu biti korisni a dihidropiridinske bi trebalo rabiti zajedno sa ACE inhibitorima. Iako još nema dovoljno velikih prospektivnih studija (rezultati se očekuju za koju godinu) današnje spoznaje pokazuju i značaj liječenja dislipidemije u prevenciji KBB. U kratko, osnovne mjere u prevenciji progresije kronične bubrežne bolesti su: dijeteske mjere, kontrola krvnog tlaka i smanjenje proteinurije, kontrola dislipidemije i glikemije kao i prestanak pušenja.

U raspravi je nakon svakog predavanja i na kraju cijelog simpozija sudjelovala više kolega a iz rasprave treba naglasiti značaj liječnika primarne zdravstvene zaštite kako u otkrivanju tako i u prevenciji KBB.